Prosječna temperatura u Europi u posljednjih deset godina bila je za 1,3 stupnja Celzija viša od prosjeka iz doba prije industrijske revolucije, pa je to bilo najtoplije razdoblje od kada se podaci prate, pokazalo je novo istraživanje Europske agencije za životnu sredinu.

Izvještaj Agencije ukazao je da su od 2002. padaline smanjene na jugu Europe, dok su na sjeveru kontinenta bile veće, da je bilo više razdoblja ekstremnih vremenskih prilika i da se topio led na Grenlandu i u Arktičkom moru, a glečeri nestajali.

Prema prognozama, prosječna temperatura u Europi nastavit će da raste i pred kraj 21. stoljeća mogla bi biti za 2,5-4 stupnja Celzija viša od prosjeka za razdoblje 1961-90, prenio je Euraktiv Srbija. Direktorica Agencije Jacqueline McGlade istaknula je da se svaki dio ekonomije neke zemlje, uključujući domaćinstva, mora prilagoditi na promjenu klime, kao i da doprinese smanjenju emisije plinova koji izazivaju efekte staklene bašte.

Izvještaj "Klimatske promjene, efekti i ranjivost u Europi 2012" ukazao je i na razlike od regije do regije, pri čemu oblast Mediterana muče vrućine, a sjever Europe poplave. Vrućine su u posljednjih deset godina bile češće i duže su trajale, pa su za posljedicu imale više desetaka tisuća smrtnih slučajeva, upozorava se u izvještaju.

U međuvremenu je u posljednjih 20 godina nivo mora na globalnom nivou rastao za tri milimetra godišnje prema za 1,7 milimetara tijekom 20. stoljeća i taj rast je izmijenio sliku priobalnih dijelova Europe. U izvještaju se, prenosi Euraktiv Srbija, navodi i da je četvrtina europske obale, prema raspoloživim podacima, erodirala, dijelom i zbog pojačanih aktivnosti ljudi u priobalju.

Porasla je i temperatura oceana, pa su se ribe iz suptropskih mora preselile sjevernije, dok je na kopnu od 1980. godine zabilježeno 325 velikih poplava od kojih 200 poslije 2000. godine. Kada je riječ o topljenju leda, Agencija navodi da je u 2007., 2011. i 2012. godini na Arktiku zabilježen rekordno mali led u moru, na nivou polovine minimuma bilježenog osamdesetih godina.

Topljenje leda na Grenlandu je udvostručeno od devedesetih godina prošlog stoljeća, a glečeri na Alpama od 1850. godine izgubili su dvije trećine na obimu i očekuje se da se trend nestajanja glečera nastavi. Agencija navodi i druge promjene koje su posljedica globalnog zagrijavanja - sezona polena traje duže i počinje u prosjeku deset dana ranije nego prije 50 godina, ptice se ranije nego prije gnijezde i kreću u selidbu, žabe se ranije mrijeste, a sezona insekata traje duže.

Stručnjaci su se bavili i efektima klimatskih promjena na poljoprivredu. Oni ubuduće očekuju manje vode za navodnjavanje na jugu i jugozapadu Europe, ali i poboljšanje uvjeta za proizvodnju u drugim dijelovima kontinenta. Zagrijavanje na planeti doprinijet će i smanjenju tražnje energije, samim tim i uštedi. Međutim, ušteda možda i neće biti mnogo jer će se više energije trošiti za rashlađivanje tijekom vrelog ljeta, poručuju iz Agencije.