Da je jesen stigla na velika vrata pokazuje hladnije vrijeme, ali i miris kestena koji se primamljivo provlači ulicama Mostara. Prvi kestenjari su se pojavili na ulicama kao ugodni podsjetnik da je jesen stigla.

Kestene su u Europu iz Kine i Japana donijele rimske legije, a na ulicama Rima su u davnom 16. vijeku prodavane na ulicama, baš kao i danas. Ako vas ovih dana privuče ugodan i topao miris pečenog kestena na ulicama ili njihov simpatičan i unikatan jesenji izgled na štandovima pijaca ili marketa, slobodno im ne odolite.

I kesten ima raznoliku primjenu – može ga se kuhati, peći, od njega raditi pire, a stavlja se i u nadjeve za kolače i torte. Kesten ima visoku energetsku vrijednost - sadrži jako puno škroba (oko 44 posto), šećera, te u manjem postotku bjelančevina (4 posto) i masti (2 posto). Ovaj je plod prava riznica minerala - kalija, fosfora, kalcija i željeza. Od vitamina kesten je iznimno bogat vitaminima grupe B, vitaminom A, sadrži nešto vitamina C, a zahvaljujući obilju vlakana prirodni je laksativ.

Kesten je nekad nazivan kraljem jeseni jer je njegov zasitni plod doslovce hranio ljude još od antičkih vremena. Upotrebljavao se ponajprije kao povrće ili je korišteno brašno od kestena, a tek od kraja 19. stoljeća postaje pretežno sastojak slastica.